Vremenska prognoza • danas itd.

Vremenska prognoza • danas itd.
Vremenska prognoza za danas i dalje - treba napisati lokaciju!
Croatia Animation

GINKGO BILOBA L. 1771.

Dobro došli!

Već samo jedna biljka u kući prirodna je i priručna apoteka!

• Za sve informacije u vezi uzgoja ginka (nabave i uzgoja sadnica, sadnje...) nazovite 098 1365 893 ili se javite na e-mail:
ginkgo.begovic@gmail.com
Dolje: poznati dokumentarac o ginku u produkciji ZDF-a i mikroskopski filmski prikaz pokretnog spermija i oplodnja spermijem ženske biljke ginka.

Poznati dokumentarac iz produkcije ZDF-a o ginku.

Fantastično - pokretni spermiji ginka pod mikroskopom

Eliksir života - Ginkgo biloba (Prirodno liječenje ginkom), Pitomača-Hrvatska 2014.

Mlado proljetno lišće ginka!

nedjelja, 16. studenoga 2008.

• Uzgoj



********
Sadnja sadnica ginka na otvorenom prostoru može se izvesti iz dva osnovna razloga. Prvi je isključivo radi ukrasa, a drugi u ljekovite svrhe.
UZGAJANJE SADNICA GINKA MOŽE SE U KONTEJNERIMA VRŠITI NA RAZNE NAČINE, A BILJKE SE MOGU UZGAJATI I DO 15 I VIŠE GODINA STAROSTI. Naime, kontinuiranim presađivanjem u što skućeniji prostor korijen biljke prilagođava se uvjetima, pa tako i cijela biljka. To je jedan od razloga što se mogu naći u prodaji sadnice ginka stare 9-10 godina, a veličine 120-150 cm. Na prikazanim fotografijama vidimo sadnju sadnica ginka (porijetlo Daruvar 1777. dvorac Janković – Ginkgo biloba L. 1771. – uzgoj obitelji Štefanović) iz kontejnerskog uzgoja (sadnica starih 8-9 godina) u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Podravske Sesvete – Općina-park - foto 1-2) i biljku ginka staru 10 godina koja je rasla u slobodnom prostoru od prve godine života (Prigorje-Zagreb - foto 3) – visina cca 400 cm. Napomenimo da sadnja sadnica uzgojenih na ovaj način, nakon sadnje u prostoru, biljke znatno brže napreduju iako se taj rast nikako ne može usporediti sa rastom u prostoru od prve godine života.

-->
Uzgoj ginka

Sadnja sadnica ginka na otvorenom prostoru može se izvesti iz dva osnovna razloga. Prvi je isključivo radi ukrasa, a drugi radi ljekovitih svojstava.
Sadnja sadnica najuspješnija je kada se obavi u kasnu jesen (ranu zimu) ili rano proljeće, kada ginko nema lišća i miruje. Visina sadnica najpovoljnija za sadnju je kada je biljka visine od 30-40 pa do 100 cm, no to nije definitivno pravilo. Ali ipak, što je biljka mlađa bolje će se ukorijeniti. Pored svake biljke važno je staviti bambusov ili kakav drugi štap za koji će se vezanjem formirati stablo biljke. Ginko ne podnosi potpuno pješčano tlo. U svrhu vrtnog ukrasa ginko (većina kultivara, a posebno osnovna vrsta - osim bonsai varijacija) se treba posaditi na mjestu koje oko sebe ima minimalno cca 10 metara kvadratnih budući da će se kasnije krošnja raširiti i biti će «eksponat» u vašem vrtu.
Ako ginko želite posaditi u svrhu ubiranja ljekovitog lista najbolje se prvo dobro informirati kod za to nadležnih institucija.
Ginko se može držati i kao lončanica, tj. kao ukras u kontejneru, međutim treba voditi brigu da se uvijek nalazi na odgovarajućem mjestu i da uvijek ima dovoljno, ali ne previše vlage. Iz manjeg kontejnera u veći kontejner ginko se može presađivati tijekom cijele godine. O svemu tome treba pročitati UPUTSTVO za uzgoj koje se dobiva prilikom kupovine biljaka.
I u zemljama izvan Azije je ginko, kao i njegovi kultivari, sve popularnija biljka iako nekada i vrlo skupa pa možemo reči da na neki način određuje i društveni status vlasnika.
Endemski uzgoj
Pojedinačni uzgoj ginka u stvari ne zahtjeva mnogo, međutim postoje određena pravila kojih se valja pridržavati.
a) Izbor mjesta za sadnju.
Ginko je biljka koja voli sunce i duboka tla, nikako sasvim neplodna pješčana (bijeli pijesak, šljunak, kamenjar i sl.). Sudeći prema literaturi i iskustvu rijetko koje tlo je sasvim nepogodno za njegov uzgoj. Njegove grane, tj. krošnja će se nakon 4–5 godina početi širiti i rasti pa će mu trebati dosta slobodnog prostora. Biljka će biti najljepša ako joj se ne režu donje grane, no to ovisi o osobnom ukusu, ali u tom slučaju ginko neće moći pokazati svu svoju ljepotu ma koji kultivar bio ili pak osnovna vrsta. Ovisno o veličini i starosti biljke te kultivaru, ginko može biti u kakvom lijepom glinenom, PVC ili drugačijem kontejneru (cvjetnjaku) i do deset i više godina, budući da će mu se žile ovijati i zapunjavati kontejner i prema tome će sporije rasti i razvijati se. Stoga ga treba redovito presađivati u veću posudu – želi li ga se imati na taj način. Kasnije se obavezno mora posaditi negdje u prostor. Ginko može podnijeti vrlo niske temperature i u kontejneru (čak i do – 30 °C), no u kontejneru ne smije biti ljeti na izravnom suncu cijeli dan, posebno prvih nekoliko godina starosti. Podsjetimo da je ginkgo vrlo otporan na onečišćenu (npr. gradsku) atmosferu.
b) Sadnja na određeno mjesto – vrsta zemlje.
Ovisno o veličini i starosti biljke ovisi i veličina rupe u koju će se biljka posaditi. No najidealnije je to učiniti na slijedeći način. Ako ginko želimo odmah posaditi u prostor iskopat ćemo rupu cca 50x50 (ili okruglog promjera 30cm i više) i oko 60 cm duboku. Na dnu je dobro napraviti dodatnu drenažu od iste zemlje (prekopati ju, odnosno razrahliti). U tu, izvađenu zemlju dodat ćemo ¼ prirodnog komposta s mikroelementima (i drugim tvarima), obogaćenu zemlju što su je preradile kalifornijske gliste, te oko 10% žutog ili crvenog pijeska, te 10% ilovastog (glinastog) tla. Sve ćemo to promiješati i u tu mješavinu posaditi biljku tako da stabljika ne bude više u zemlji nego što je bila.
U iskopanu rupu (a posebno u kontejner – vazu) može se staviti i supstrat sačinjen od 50% bijelog treseta + 30% crnog treseta + 10% gline + 10% tresetnih vlakana u koji je dodano oko 1500 g. NPK na m3 uključujući mikroelemente sa pH (CaCl2) vrijednostima 5,0–5,5.
Zemlju oko biljke treba natiskati tako da ostane oko 3-5 cm niža od baznog tla. Na tu zemlju oko biljke najbolje je odmah staviti malč od suhe trave, usitnjene kore ili piljevine, imajući u vidu da je najbolje ono porijekla od četinjača. Dobro je staviti i svježe pokošenu travu koja će se osušiti i postepeno razgrađivati. Ginko dobro podnosi presađivanje u prostoru. To nam najbolje svjedoći i jedan primjer iz 1835. godine kada je dr. David Hosack iz New Yorka u Boston bez problema presadio ogromno stablo ginka staro oko 40 godina.
c) Uzgoj prvih dana nakon sadnje biljke na otvoreno.
Iako svaka biljka koja se sadi iz kontejnera nije ovisna o tome u kojem će se godišnjem dobu saditi, svakako nakon sadnje potrebno se pridržavati određenih pravila. Rast ginka često je iznenađujući i nepredvidiv. Nekada naraste vrlo malo, a nekada puno. Prvih dana nakon sadnje važno je da se biljka zalijeva najmanje dva puta na dan i to predvečer i ujutro. Bilo bi poželjno i preko dana pored biljke ulijati nešto vode koja se ugrijala na vanjsku temperaturu u PVC kanti ili nekoj drugoj posudi. Inače ginko podnosi suha razdoblja.
Pored svake biljke kako god ona velika bila prvih nekoliko godina važno je staviti potporni štap, odnosno bambus ili kakav drugi štap za koji ćete ginkgo zavezati i formirati ga sve dok neće moći samostalno stajati na željeni način. No to i nije prijeko potrebno ako je od mladosti sama biljka dobro oblikovana, odnosno uspravna i deblje osnove.
Sadnja biljke u novi prostor, bez obzira što se ona nalazila u kontejneru, izazvat će kod biljke stanoviti šok stoga je potrebno o tome voditi brigu. Napomenimo da je kod presađivanja prilikom prvog zalijevanja žila u vodu dobro dodati slabiju koncentraciju vitamina B1, čime će se ublažiti šok.
Prvih godina nakon sadnje biljku koja je (pretpostavimo) stara od dvije do pet godina potrebno je prihraniti, ne više od dva do tri puta godišnje, što se najbolje izvodi preko lista.

http://i234.photobucket.com/albums/ee91/Gypsy48/Flowers/5b0f867d.gif
d) Uzgoj biljke narednih godina.
Tijekom vremena biljka će biti sve veća i zahtjevat će, na određeni način, više, odnosno manje pažnje. Svakako će nakon prve godine na novome mjestu s razlogom prestati strah da će se biljka osušiti. Želite da vaša biljka što bolje napreduje kasnije ju svakodnevno zalijevajte (navečer i po lišću) i nekoliko puta godišnje prihranite. Treba nastojati da oko stabla biljke nema trave koja će krasti hranjive sastojke. Stoga je važno plijeviti i malčirati taj prostor. To je važno i stoga što kora ili piljevina (malč) pri visokim temperaturama zadržavaju vlagu, a prilikom jakih kiša uzima višak vode. Pored toga postepeno trune i daje biljci preko korijena stanoviti dio hrane. Kada će biljka imati deset i više godina trebat će joj sve manje pažnje. Povremeno je samo dovoljno zalijati i okupati biljku vodom i držati uredno zemljište oko biljke, međutim kako će se ona razvijati i širiti trebat će joj se osigurati adekvatan okolni prostor.
e) Prihrana.
Ginko se može prihranjivati i preko lista i preko korijena. Prihrana preko lista poželjna je i to 3-4 puta godišnje (starije biljke od 5-6 godina). Danas u trgovinama imamo čitavi niz folijarnih gnojiva koja se unose prskanjem. To je najbolje činiti kasno popodne i prije gnojidbe biljku poprskati čistom vodom. Važno je da biljka dobije dosta dušika, fosfora u obliku P2O5, kalija kao K2O, željeza, bakra, mangana, bora, cinka, molibdena. Pored toga prihraniti ju možete i preko korijena za što u specijaliziranim trgovinama možete nabaviti čitavi niz raznih prirodnih i umjetnih gnojiva. Svakako pročitajte uputstvo za upotrebu. Naravno – uvijek izaberite ono što je prirodnije. Ne zaboravite i prskanje i zalijevanje tekućinom dobivenom namakanjem obične koprive (Urtíca dióica).
Industrijski (plantažni) uzgoj u ljekovite svrhe
Danas se u svijetu isključivo za branje lista ginko uzgaja na razne načine. Najviše se uzgaja u Americi, Kini, dok u Europi postoje velike kombinirane plantaže, npr., kod Bordeauxa u jugozapadnoj Francuskoj (oko 40o zemljopisne širine). Ginko se uglavnom sadi i uzgaja na više načina, a najčešća su dva.
Prvi je sadnja i uzgoj za formiranje grmolike biljke ginka koji naraste do oko 1,5 - 2 metra i to na razmak 1 x 1 x 1 m ili gušće. Svake pete ili šeste godine biljka se orezuje ili čak mijenja novom biljkom starom 1-3 godine. Stoga ova vrsta uzgoja traži etapno uzgajanje tj. svake se godine zasađuju nove površine jednako starom biljkom, kako bi se dobio određeni kontinuitet berbe lišća. Na ovaj način na jedan hektar se sadi čak do oko 25 000 sadnica. List se može na takvom nasadu brati ručno (što se uglavnom i radi), no u SAD-u (Južna Karolina - gdje se najviše uzgaja) ga beru i sa strojevima poput onih za branje pamuka. Logično je da je list na ovakvom uzgoju laganije obrati budući da biljka nije visoka. Kvantiteta i kvaliteta ubranom lišća varira svake godine, a što ovisi o rastu, tj. klimi i uzgoju biljke (prihrana, rezidba, vrsta tla i dr.).
Drugi od načina je sadnja na razmak cca 4 x 4 x 4 m (ili veći, npr. 5 x 5 x 5 m). Ovim načinom ginko se uzgaja prvenstveno kao stablo. No, prvih desetak godina tijekom zime može se orezivati (i ovisno o formi krošnje - opetovna napomena: ginkgo je dosta osjetljiv na oštećivanje grana pa je to potrebno pažljivo i stručno učiniti) tako da se dobije što niža krošnja (radi lakšeg branja lista), a kasnije se krošnja (nakon određenog broja godina - 10, 15 ili više) može pustiti u vis tako da nakon spolne zrelosti možemo ubirati i plod, a koristiti i korijen - tj cijelo stablo. Treba voditi brigu da se ni u kom slučaju ne oštećuju i ne režu prizemne grane biljke. To je posebno važno kod plantažnog uzgoja budući da se na taj način smanjuje površina rodnog stabla. Za ovu vrstu sadnje potrebno je cca 200 komada sadnica po jutru, tj. oko 300 po ha. Broj sadnica varirat će ovisno o formatu i rubnim dijelovima zemljišta.
Ostali oblici plantažnog uzgoja mogu biti raznoliki. Ginkgo se može saditi na razmake 2 x 2 x 2 m. Zatim u kombinaciji širokorednog ili kakvog drugog načina. Način sadnje 4 x 4 x 4 metra najprihvatljiviji je iz više razloga. Jedan je taj što se na toj površini (na tzv. medredici) mogu sijati razne vrste trave, zatim kositi tj. proizvoditi kvalitetno sijeno i to dugi niz godina ili konstantno. Prostor među biljkama može biti iskorišten za sadnju nekog drugog nižeg dugotrajnog bilja npr. grmova lavande, kadulje i sl. ili pak može poslužiti za uzgoj raznog ukrasnog bilja (npr. tuja, pačempresa, smreke i sl.). Tako je najlakše održavati prostor između biljaka. Na ovaj način ginko se uzgaja i za mogućnost presađivanja većih stabala.
Ubrani svježi list se dalje prerađuje (proizvodnja ekstrata, lista za čaj itd.), a bere se nakon pokusne analize radi određivanja optimalnih vrijednosti najvažnijih sastojaka.
Razmnožavanje (tehnike)
Budući da je ginko dvodomna biljka postoje muška i ženska stabla. Može se razmnožavati iz sjemena, reznicama, cijepljenjem, iz žila i iz panja, te tehnikom margotiranja. Ovdje možemo dodati i okuliranje, tj. cijepljenje, a koje se izvodi prvenstveno radi dobivanja kultivara ili raznih varijeteta.
RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM
U osnovi ginko je spreman za razmnožavanje sjemenom tek nakon 30-35 godine starosti stabla (ovisno o klimi gdje biljka raste), a za ostale načine najpovoljnije su uglavnom što mlađe biljke. Sjeme se može sijati odmah po sabiranju ili se može, nakon što se stratificirati (držati na temperaturi od oko 1-8 °C u hladnjaku ili u posudi zatrpanoj u zemlji) i sijati u proljeće. Svježi se plodovi moraju prosušiti prije spremanja za proljetnu sjetvu. Dovoljno je prostrti ih, u tankom sloju, na jutenu vreću ili novinski papir, i svakodnevno ih pregrtati. Postoje brojne tehnike koje se koriste prilikom sijanja ginka.
Probiranjem klijanaca ili već izraslih biljaka koje u prvoj godini imaju i po osam i više nasuprotnih redova listova već tada možemo razdvojiti biljke posebno lijepog ili specifičnog izgleda.
Budući smo spomenuli da ginko voli duboka tla, pa što je sadnica starija i neodgovarajuće zemljište teže ju je sigurno presaditi. Vršenjem nekoliko pokusa vidljivo je da su za sadnju u prostoru najprikladnije što mlađe biljke visine od cca 30-35 do 100 cm visine, a što odgovara starosti biljke od oko 1 do 3-4 godine. Držanje ginka kao ukrasne biljke u kontejneru odnosno cvijetnjaku može se imati nekoliko godina i kako biljka raste valja ga presađivati u veću i dublju količinu zemlje. Obavezno ga i u tom slučaju treba držati na osvjetljenom mjestu. Na ovaj način, uz redovito tretiranje možete uzgojiti i bonsai varijante koje su cijeli životni vijek u kontejneru. Ne treba zaboraviti da se pravilnim postupanjem ginko može vrlo uspješno presađivati u prostor (kao soliter npr.) i starije dobi.
Pošto ginkgo voli (što smo već spomenuli) sunce i mora biti smješten na sunčanom prostoru ne smije se zalijevati po suncu radi oštećenja lista, jer kapljice vode čine efekt povečala (lupe) i spale list na tome mjestu. Zalijevanje po listu preporučuje se naveče ili rano ujutro, a preko dana (za sunčanog vremena) samo zemljišta, tj. korijena ili samo oko stabla.

RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA, IZ
PANJA I ŽILA, TE MARGOTIRANJE -CIJEPLJENJE
Ginko je vrsta koja se, sudeći prema literaturi, dosta lagano razmnožava. Međutim, to baš i nije sasvim točno. Da bi ste ga razmnožili sjemenom i dobili najljepše biljke morate imati tridesetak i više godina stara i muška i ženska stabla, ne na prevelikoj udaljenosti jedna od drugih. Najidealnija udaljenost je do jednog kilometra. No, kod razmnožavanja reznicama nije važno o kojem se rodu radi (ali će biti onog spola kao i biljka sa koje je uzeta reznica), međutim, biljke u početku rastu sporije i rijetko su ljepote kao one iz sjemena. Isto možemo reči i za izbojke iz panja i žila. Recimo da se kultivari iz sjemena rijetko razmnožavaju, budući da se rijetko može naći od istog kultivara (koji uopće i imaju) obospolne spolno zrele biljke, a neki kultivari čak niti nemaju ženske biljke npr. 'Fastigiata'.
Najbolje doba za razmnožavanje reznicama je rano proljeće premda reznica hoće pustiti žile i u vrijeme kada je već prolistala. U tom slučaju uzimaju se (srpanj-kolovoz) poluzrele reznice i stavljaju u hladno klijalište. Najbolje su reznice mlađih biljaka koje još nisu zrele za rasplod, što međutim, nije slučaj sa izbojcima iz panja ili žila.