Vremenska prognoza • danas itd.

Vremenska prognoza • danas itd.
Vremenska prognoza za danas i dalje - treba napisati lokaciju!
Croatia Animation

GINKGO BILOBA L. 1771.

Dobro došli!

Već samo jedna biljka u kući prirodna je i priručna apoteka!

• Za sve informacije u vezi uzgoja ginka (nabave i uzgoja sadnica, sadnje...) nazovite 098 1365 893 ili se javite na e-mail:
ginkgo.begovic@gmail.com
Dolje: poznati dokumentarac o ginku u produkciji ZDF-a i mikroskopski filmski prikaz pokretnog spermija i oplodnja.

Poznati dokumentarac iz produkcije ZDF-a o ginku.

Fantastično - pokretni spermiji ginka pod mikroskopom

Eliksir života - Ginkgo biloba (Prirodno liječenje ginkom), Pitomača-Hrvatska 2014.

utorak, 18. studenoga 2008.

• Još o ginku - novosti - zanimljivosti


• Tri nova fosila ginkovih predaka stari više od 200 milijuna godina


U tijeku godine pronađeni su fosili (fosilizrano drvo) srodnika današnjeg ginka stari oko 220 milijuna godina u jugoistočnoj Keniji na istoku Afrike. Nova vrsta ginkolikih golosjemenjača dobile su ime Primoginkgoxylon, a načinjena je i podjela na P. crystallophorum, P. muthamii, P. shimbaense. Odprilike iz tog razdoblja potječu fosili uglavnom lista Sphenobaiere, Ginkgoitesa, Ginkgoitesa hermelinii i drugih ginkovih srodnika. Ovdje su prikazane mikroskopske snimke Primoginkgoxylona.
Izvor i original: http://www.fzi.uni-freiburg.de/pdf/p-Mwaluganje2009.pdf.


"A petrified forest in the Mwaluganje Elephant Sanctuary...


Mwaluganje Elephant Sanctuary The Mwaluganje Elephant Sanctuary is a community owned and managed ecotourism venture close to Kenya's South Coast that provides a corridor for movements of elephants between the Mwaluganje Forest Reserve and the Shimba Hills National Reserve. The area houses large amounts of petrified wood. This was first reported more than a century ago but no further attention has been given since; indeed, the original reports seem forgotten. Apparently, many permineralized large trees have been removed in the past decades; however, there still are plenty of small fossils of unrecognized value. Local stones used for road construction include parts of fossil gymnosperm trees!

Finding Primoginkgoxylon From a small sample of permineralized wood we have identified a new genus with three new species of gymnosperms: Primoginkgoxylon crystallophorum, P. muthamii and P.

shimbaense. They are from the Late Triassic (ca 220 million years old).

Prospects We can strongly suggest that others pay close attention to the petrified forest. For those able to take study of the site forward, we offer assistance (e-mail contact: boppre@fzi. uni-freiburg.de). Main actions, coordinated and documented by the Warden, should include: • detailed mapping of the areas where petrified wood occurs (where fossils cover the surface) • photo / video documentation • collection of samples and storing them at a sheltered place to protect them from rain and sunshine to avoid further degradation • exhibit samples at the Gate and at the Lodge, a ccompanied with informative posters. Following basic inventorying and protection, a thorough professionalpalaeontological study is required, ideally including excavations – very likely such studies will lead to exciting news on the evolutionary history of fauna and flora of the region.

Fossils in Kenya Petrified wood is an important element of the heritage of Kenya (cf. websites of the National Museum in Nairobi http://www.museums.or.ke/content/view/118/83/] and the Kenya Wildlife Service). Another Kenyan petrified forest has been found in the Sibiloi National Park in the far North of the country, near Lake Turkana, but these fossils are 'only' about 7 million years old. To our knowledge, the fossil wood at Mwaluganje is the oldest ever found in the country, dating back more than 200 million years. They help to understand the history of vegetation, climate and palaeoenvironment of the area. It is also very likely that fossilized remains of animals will be found in the course of a more detailed study, in particular because the quality of the fossilization seems to be exceptionally high. Not only for scientific reasons but also for sustainable development of Mwaluganje for wildlife conservation, as a tourist attraction, and as a source of income for the local population, the 'petrified forest' of MES needs to be studied, protected and properly preserved for future generations..."


• Bartheletia paradoxa - gljiva koja je živjela i u vrijeme predaka današnjeg
ginka prije stotine miljuna godina i to samo na ginkovom listu?


Godine 1954. po prvi put je zabilježena navedena vrsta gljive ali je zbog nedovoljnog poznavanja službeno opisana i predstavljena tek 2008. godine. Toje gljiva koja živi samo na ginkovom listu i gotovo da se golim oko niti ne vidi, osim crnkastih mrlja. Međutim, ispod mikroskopa stvar je potpuno drugačija. Radi se o specifičnoj vrsti za koju se predmijeva da je također živi fosil te da je egzistirala na listu predaka ginka. Na listu se pojavljuje u jesen. Više o njoj vidi Scheuer, C., R. Bauer, M. Lutz, E. Stabentheiner, V. A. Mel'nik & M. Grube. 2008.: "Bartheletia paradoxa is a living fossil on Ginkgo leaf litter with a unique septal structure in the Basidiomycota." Mycological Research 112 (11): 1265-1279. i http://catalogue-of-organisms.blogspot.com/2008/11/relict-fungus-on-relict-host.html

Bartheletia paradoxa.

**************************************

• Gingko JAPANSKI mješan viski, 46% Al.

Miris: u početku ima miris mješavine limuna (grejpa) i acetona, a zatim miriše na banane, maslac i neodređeni miris nekog cvjeta. Pomalo se osjeti miris dima. Kao da se puši kakva dobra cigara. Ovdje se radi o klasičnoj japanskoj preciznosti i jasnoći.

Okus: slatkasto-kiselkasti voćni okus, s osjetnim prisustvom dima,limuna i vanilije.

Boja: poput starog vina ili klasičnog starog škotskog viskija.

Komentar: japanski viski u svojem najboljem izdanju - s karakterističnom složenosti, balansom mirisa i okusa i elegancijom. Vrlo ukusno! Više o degustaciji ovog viskija vidi > klikni ovdje.



• Kako se riješiti neugodnog mirisa plodova rodećih ženskih stabala - kada plod padne na tlo


Postoji jedan regulator biljnog rasta kojemu je svrha smanjenje potomstva. On se može nabaviti i primjeniti i na ginko no možemo postaviti pitanje - zašto? Plod ginka otpadne u roku od cca 20-25 dana i samo tada se osjeti neugodan miris (možemo ga usporediti i sa truljenjem jabuke ili kruške, npr.). A ako je ginko smješten negdje na malo odvojenom mjestu i blizu ne previše urbane sredine već gotovo preko noći nestat će mesnatog dijela jer će ga pojesti voluharice, miševi i sl. No, ako je nemoguće odstraniti otpale plodove koje vi nećete ubirati za sjeme ili konzumaciju miris ćete neutralizirati polijevanjem otopinom ili prahom sode bikarbone (natrijev bikarbonat) ili posipati svaki plod pjeskom ili mješavinom sa sodom bikarbonom.


• TLO •


Nešto oplodnosti tla (supstrata) - prihrani


Za gnojidbu biljke ginka najprikladnija su organska gnojiva - razne vrste komposta. Dovoljno je biljke prihraniti 1-2 puta godišnje. Međutim, ako je potrebno ili manje ili više puta, ovisno o lokalnim uvjetima, valja tako učiniti.To be sure you may use a testkit to test the soil or send a sample to a testinstitute. To se lako može vidjeti po napretku biljke tijekom vremena, počev od svibnja pa na dalje. Da biste biti sigurni da koristite pravilno i potrebito gnojivo možete dati testirati tlo, za što se najbolje posavjetovati sa stručnom savjetodavnom poljoprivrednom službom. Fertilize 1-2 times a year or more or less depending on the local conditions.But I don't think that's necessary if your Ginkgo looks allright and grows well as it is supposed to do!Ali, ako vaš ginko izgleda dobro, raste i dovoljno buja list, odebljuje i okorjenjuje drveni dio itd. ne trebate ništa poduzimati. Ponavljamo da svakako treba, prilikom sadnje, uvijek imati u vidu da ginko ne podnosi ne plodan pijesak, šljunak, kamenjar, močvarno i sakriveno zemljište, bez sunca i sa puno vlage. Sve ostalo mu odgovara. Tlo mora biti «duboko» (do 150 cm), u najmanju ruku kategorije «srednje duboko» (do 90 cm) ili pak «vrlo duboko» (►150 cm), što znaći da potencijalna vrijednost tla raste s dubinom fiziološki aktivnog profila.


• RELJEF •


Nešto o


reljefu na


kojem se sadi


ili je posađen


ginko


Sudeći prema poznatim i dostupnim podacima, te iskustvu ginku odgovara gotovo svaki reljefni nagib ili pak potpuno ravna površina. Valja napomenuti da za veće ili velike plantaže (ali i za pojedinačni uzgoj) je ipak najbolji reljefni nagib oko 3-7o, radi odvodnje jakih oborinskih voda, jer ginkgo ne podnosi dugotrajan vlažan teren, ali sušnije periode da. Ginko će bolje rasti na nagibnom reljefu i do i preko 40o, nego na reljefu od 0o, pogotovo ako se radi o podneblju gdje često pada kiša (na to treba obratiti posebnu pažnju prilikom plantažnog uzgoja). Isto možemo reči za sadnju i uzgoj u kontejnerima ili cvjetnjacima. Svaki kontejner mora na zadnu imati što veće otvore za protok, odnosno odlijev viška vode.


Voluharice su vrlo opasne jer izgrizaju korijenje u zemlji, a ponekad i deblo. Postoje dvije vrste voluharica: Arvicola terrestris i Microtus arvalis. Prva je vodena voluharica, a druga je poljska voluharica. Poljska voluharica je manja i radi manje štete, ali je izuzetno plodna. Većinom glođe koru prizemno iznad zemlje, a katkada se i penje na biljku. Pošto ne skuplja hranu za zimu radi štete u jesen, zimu i rano proljeće. Naročito radi štete ispod snijega. U vrijeme jakog napada po metru kvadratnom nalazi se jedna ili više aktivnih rupa.


• ATMOSFERA •


O otpornosti


ginka na


atmosferske


(ne)prilike


Ginko je vrlo otporna biljka, što je stekao milijunima godina prilagodbe. On nije osjetljiv na moderna atmosferska zagađenja (najviše SO2 i CO2), ali mu svakako godi što čišći zrak, a znamo da je sastav čistog zraka slijedeći (u volumnim %): dušik (N2) = 78,08, kisik (O2) = 20,95, helij (He) = 5,2, ugljični dioksid (CO2) = 3,3, metan (CH4) = 2,2, neon (Ne) = 1,8, kripton (Kr) = 1,1, argon (Ar) = 0,93, vodik (H2) i dušikov suboksid (N20) = 0,5, ksenon (Xe) = 0,1...

Danas je emisija ugljičnog i sumpornog dioksida vrlo velika, a nalazimo u atmosferi i sve više tragova amonijaka i drugih štetnih spojeva, ovisno o poziciji lokacije (grad, blizina industrijske zone i sl.). Na sve to ginko je prihvatljivo (čak odlično) otporan. Iako atmosfera sadrži najveću količinu dušika, a koji je neophodan za rast biljke ta količina nije dostatna za normalan uzgoj. Naime, elementarni dušik iz atmosfere biljka vrlo malo iskoristi (ovisno o klimatskom pojasu i električnoj aktivnosti atmosfere jer električnim pražnjenjem plinoviti dušik se spaja s kisikom u okside koji se oborinama unose u tlo – ali to je nedostatna količina dušika) no vrlo je važan jer ga vežu mikroorganizmi tla (fiksatori dušika). U našem podneblju se iz atmosfere u prosjeku iskoristi 5-15 kg vezanog dušika po 1 ha, što je malo. Također je mala iskoristivost ostalih elemenata. Stoga biljka treba mnogo više od onoga što nudi zrak. Veliki dio potrebitih kemijskih spojeva i elemenata, da bi biljka uopće rasla, opstala i vršila urednu fotosintezu (osim svjetlosti) biljka dobiva iz tla. Ta količina ovisi o vrsti tla, pa se prema tome na umjetan način dodaju ili oduzimaju određene tvari.

Spomenimo, kada već govorimo o otpornosti, da je stablo ginka vrlo otporno na visoke temperature, konkretno na vatru. Sam list, kada je svježi, jako teško gori i vrlo je teško upaliti jednu biljku ginka.


ROSA – VLAGA •


Nešto o utjecaju rose i


vode na ginko


Postoji u narodu jedena neistina vezana za zalijevanje biljaka i utjecaja rose na sve one biljke koje se nalaze «pod vedrim nebom». Naime, smatra se da ako se koji dan, ili više dana preskočilo zalijevanje neke biljke da će to nadoknaditi rosa koja je padala tijekom noći. No to nije potpuno točno, posebice ne vrijedi za one biljke koje se nalaze u kontejnerima (cvjetnjacima). Kada padne rosa, uslijed kondenziranja vodene pare stvorene razlikom u temperaturi (noć – dan), a biljka nije na žile i oko žila dobila više dana vlage i tlo se osušilo, biljka odmah uzima vlagu nastalu rosom. Rosu upije biljka i vlaga dopre do žila, međutim i to malo vode iz biljke odmah upije zemlja, tako da je iskoristivost rose gotovo zanemarujuća, pogotovo ako je ljeto jako toplo i suho. Izračunato je da mjesečna količina rose (kao oborine) u kontinentalnoj klimi iznosi svega 1,21 – 2,46 mm.

Stoga se ne treba oslanjati na ovu vrstu «zalijevanja» već biljke zalijevati redovito i sa dovoljnom količinom vode. Uvijek vrijedi ona uzrečica «bolje od jednom nešto, nego na pet puta tri puta to isto nešto» - BOLJE JE BILJKU ZALIJATI JEDAN PUT OBILNO NEGO TRI DANA SVAKI DAN PO MALO.

Prirodne oborine u dovoljnim količinama najbolje su za zalijevanje biljaka, jer tom prigodom tijekom dana biljka dobiva vlagu i preko lista i preko žila, kojih je sustav kod ginkga vrlo primitivan.


• SVJETLOST -


TEMPERATURA •


ginko ima


velike potrebe


za sunčevom


svjetlosti


Poznato je da bez svjetlosti nema fotosinteze i kemosinteze, pa prema tome niti proizvodnje klorofila. Potreba za količinom svjetla ovisi o kojoj se biljci radi. Ginko zahtjeva relativno dosta svjetla i topline. Prosječan optimum za (za preko 90'% populacije biljnog svijeta) glavne fiziološke procese je temperatura od 25 do 30o C, što je osobito važno za fotosintetsku asimilaciju ugljika. Biljka maksimalno uzima vodu na temperaturama između 35 i 40o C, dok je optimum za disanje između 36 i 40o C. Fotosinteza prestaje kod temperature od 45o C, (tada se klorofil počinje inaktivirati). Disanje biljaka prestaje pri temperaturama višim od 50oC – dolazi do uginuća. Sve ove vrijednosti pomiću se u prirodi prema gore samo i isključivo kod autohtonih biljaka (odnosno u slobodnoj prirodi sukulenti su najotporniji prema visokim temperaturama), te ginkga, kao zasebne vrste koja se morfološki razvijala vrlo dugo, pa prema tome i opstala. Ginkgo ne prestaje disati čak ni na temperaturama većim od 80o C, a sve ostale vrijednosti se u slučaju ginkga ponekad i udvostručuju. Količina svjetlosti koja je potrebna ginku u fazi aktivnih fizioloških procesa (fotoperiodizma) relativno je visoka. U širem prosjeku minimalna količina svjetla potrebnog biljkama kreće se od 1000 do 1300 luksa. Ginko zahtjeva minimalno 2000-2500 luksa, a optimalno oko 3-4000 luksa. Prema nekim istraživanjima pokazalo se da niti gotovo 5000 luksa neće znatno naštetiti biljci, no ipak ponešto hoće budući da se znatno povećava utjecaj ultraljubičastih zraka. Koliko će biljka na nekon staništu zaista primiti svjetla ovisi o vrijednosti svjetlosnog korištenja koje se izračunava tako što se podijeli intenzitet svjetlosti na staništu sa intenzitetom pune dnevne svjetlosti. Ako pojednostavimo: neće isto svjetlosti (luksa) dobiti biljka koja se nalazi u kontejneru na betonskoj podlozi izložena 16 sati jakom suncu na prosječnoj temperaturi od 30o C i ona koja se nalazi u polusjeni (ili povremenoj sjeni) okružena 16 sati travom i raznim višim biljkama na prosječnoj temperaturi od 27o C.

Slično kao za visoke temperature, možemo reći i za niske. U tom kontekstu ginkgo zauzima visoko mjesto po izdržljivosti. Za termofilne biljke prijelaz u zonu negativnih temperatura znači fiziološku smrt. Disanje općenito prestaje na oko – 10o C, međutim ima biljaka koje izdrže i do – 60o C. Na toj ljestvici ginko se nalazi dosta visoko, odnosno nisko. Neki kultivari, pa i tipična vrsta može podnijeti i do oko – 40o C. Vrlo mlade biljke ginka manje su otporne na visoke i niske temperature.



• ZAŠTO SE BILJKA


«BEZ


RAZLOGA»


SUŠI I UGIBA? •


U vrijeme vegetacije list ginka jednostavno počne, od vrha prema stapki, žutjeti, zatim dobije narančastu boju, zatim smečkastu i na kraju otpadne. Čim je počeo žutjeti (dobivati pomalo žuto sivkastu boju) prije sredine rujna (kod muške biljke već tada počinje žutjeti lišće, što je sasvim normalno – dakle to je muška biljka) to je znak za uzbunu. Nešto se sa biljkom događa. Ili joj nedostaje vlage, ili ima previše vlage, ili joj nedostaje hranjivih tvari, možda je oštećena koja grana ili stablo, možda je predugo bio izložen jakom suncu u neprikladnoj zemlji... Ako biljka tijekom neke godine nije narasla niti centimetra a sa njom se postupa po pravilima, to nije ništa neobično. Ginko je nepredvidljiva biljka. Ponekad od svibnja do rujna ne naraste niti centimetra, osim što se malo udeblja stablo, a ponekad naraste i do čitavog metra – danas još iz sasvim nerazjašnjenih razloga. Ako u proljeće biljka ne počne tjerati onda možemo konstatirati da je uginula, sad da li od jake zime, nekih oštećenja i sl. i pomoći joj nema.


Ako se primjeti da u vegetativnom razdoblju list počinje žutjeti treba hitno pogledati stanje oko korijena, da li ima vlage dovoljno, ništa i previše. Treba pod hitno prihraniti biljku preko lista i korijena, te pregledati ju da li postoji koja jako oštećena grana ili samo stablo, te to sanirati, odnosno zalijećiti. Ginkgo gotovo da i nema neprijatelja insekta ili nekih bolesti, stoga ćemo odmah odbaciti tu mogućnost. Međutim, postoje podaci da se može pojaviti napad crvenog pauka, pa je dobro u takvom slućaju pregledati biljku i poprskati razrijeđenim koncentratom od lista koprive ili kakvim insekticidom. Ako ništa od navedenog neda rezultate, valja se posavjetovati sa savjetodavnom poljoprivrednom službom koja će vas uputiti na stručno mjesto po savjet. Inaće, kažimo da se voda (otopina) u kojoj su se namakali listovi od samog ginkga nakon fermentacije (poput one od kopriva) koriste kao insekticid. U Japanu i Kini ginkgovo lišće se koristi protiv kukaca i moljaca.


• Još nešto o sjemenu (eng.)